Opinion : Ile Maurice

dev.jpgAla ki mo kwar bizin fer…


Repiblik Moris inport plis ki 80% manze ki nou konsome. Dan enn
sityasyon kot pena tro problem lor nivo internasyonal sa li pa paret
kouma enn problem. Nou vann nou disik ek prodwi textil ; nou okip
touris, garanti zot enn bon vakans e ar reveni ki nou gagne nou inport
seki nou bizin. Tousa paret byin normal.

Bann panndit mondializasyon dir ki nou finn byen integre lekonomi
mondyal - anverite nou finn rant plin-plin dan lozik kapitalism
mondyal. Me kan dezord partou - lager, global warming, sanzman
klimatik, pri petrol ki ser, resesyon dan lemonn kapitalis, pei ris ki
pratik proteksyonism atraver sibsid dan lagrikiltir - lerla nou oblize
repans nou stratezi politik ek ekonomik pou garanti nou sekirite
alimanter

.


Ena dimounn dan pei ki pe dir ki nou bizin al rod nou manze kote Madagaskar ousa Mozanbik. Laba ena later kiltivab. Dapre zot nou fer sa de pei la vinn nou grenye. Nou prodwir laba e lerla export manze-la lor Moris e si ena sirplis kapav sey fer biznes lor marse mondyal.

Paret byen korek, non ?

Zot pou sirman koz solidarite sid-sid.

Eski se pa pitay dan IRS ki fer zot pans koumsa ?

Mo foul dakor ar solidarite sid-sid.

Me eski prodiksyon manze dan Madagaskar ek Mozanbik li bizin zwe rol prinsipal ousa rol segonder ?

Si nou konsider problem infrastriktir dan Madagaskar ek Mozanbik ek fret ki pou kontinye kout pli ser akoz kou lenerzi, li preferab ki nou sey, otan ki posib, prodwir maximem manze dan Moris ek Rodrig.

Kestyon ki lev latet se : ki kapav prodwir ? Diri ?

Dible pou fer lafarinn ?

Mo pa kwar sa li posib ousa dezirab. Nou nouritir debaz bizin sanze. Dan plas diri ek dipin (ikonpri farata, tipouri ets.) toulezour nou bizin kapav sanz nou labitid alimanter e konstrir enn repa ar pomdeter, maniok, may, friyapin ets ki nou manze ar legim, dizef, pwason ousa lavyann. Pandan dezyem ger mondyal, nou bann gran dimounn ti montre enn gran kapasite kreasyon ek adaptasyon.

Kifer nou kwar ki nou, nou pa kapav fer sa ?

Anverite nou kapav fer plis parski nou ena plis ledikasyon, pli bon konesans ek teknolozi plis avanse.

Kat-kat manyok, kat-kat friyapin, galet manyok, lafarinn manyok, lapoud may, tousa li zis enn reklam. Fim la pou boukou pli zoli. Bann nitrisyonis ek bann sef pou montre nou ki vedir manz byen e pou zot reysi fer louvraz la marse zot pou bizin adopte enn lapros demokratik.

 
Zot pou ena boukou pou aprann ar bann gran dimoun e zot pou ena boukou pou montre dimoun dan domenn kwi manze ek lasante. Enn mouvman nasyonal ki viz devlopman enn nouvo kiltir alimanter li pou enn veritab revolisyon kiltirel. Sa pa vedir ki nou pou aret manz diri ek dipin net.
 
Zot pou vinn bann manze ki nou pou manze dan bann lokazyon spesyal.

Lor nivo prodiksyon mo oblize konfes enn ignorans total. Me mo kone ki dan sekter piblik ek prive ena boukou dimounn konpetan pou gid popilasyon dan kreasyon korperativ ek laferm integre, dan zestyon later, dan prodiksyon ek komersializasyon, dan formasyon bann travayer later.

 
Dan kad sa nouvo proze devlopman-la, nou kapav koriz erer lepase.
 
Mo pe pans sirtou ki manyer nou kapav donn enn pli gran posibilite bann desandan esklav libere pou sorti dan lak marzinalizasyon ek exklizyon.

Fodepa nou atann katastrof vini pou nou koumans rod solisyon. Bann sanzman dan prodiksyon ek konsomasyon bizin koumanse zordi, pa dime.

Anou fer enn rev vinn realite. Anou plant enn pye friyapin dan sak lakour ; anou met pye friyapin de kote sime ; anou aprann prepar diferan pla ar friyapin ; anou invant nouvo reset ; anou fer friyapin vinn sinbol nou lalit pou nouvo lindepandans. Bann botanis, fer nou emerveye ar nouvo varyete ; bann nitrisyonis montre nou kouma friyapin kapav fer nou zwir enn meyer lasante ; bann sef, montre nou kimanyer friyapin kapav vinn dipin, gajak ek gato.

Dev Virahsawmy